Točka i crta

Točka je najmanji likovni element u crtežu i slici kojim se može graditi likovno djelo. Ona je apstraktan, nedefiniran oblik koji je polazište za sve druge vizualne oblike. Kretanjem i ostavljanjem traga stvara crtu, a proširenjem u određenom trenutku nastaje ploha. Pravilnim i nepravilnim grupiranjem, različitim teksturiranjem, mogu se oponašati i različite strukture. Skupljenim (gušćim) ili raspršenim (rjeđim) rasporedom točaka na plohi dobivaju se tamnije ili svjetlije tonske vrijednosti, privid zaobljenosti oblika (trodimenzionalnost) – grafička modelacija.

Umjetniči pravac "pointilizam" koristio je točku u boji kao osnovni gradivni element slike (Georgesa Seurata, Paul Klee i dr.).

 
The Seine from La Grande Jatte, Georges Seurat, 1888.g. , ulje na platnu, To Parnassus, Paul Klee, 1932.g., ulje na platnu

Preklapanjem rastera točaka u boji dobiva se tzv. optičko miješanje, u kojem se dvije boje sitnim točkanjem u oku prividno spajaju u jednu, što se koristi u štampi (u ofsetnom tisku) - od žute, crvene, plave i crne boje miješanjem se dobivaju sve ostale boje.

Crta je likovni element uređen kretanjem točke na plohi ili u prostoru. Pokret ruke s nekim sredstvom (olovka, pero, kreda, itd.) na plohi (papir, platno, ploča, itd.) ostavlja trag - crtu. Crta na plohi (plošna crta) može graditi likove (čvrsto ograđivati oblike, odvajati ih od pozadine) ili ih razgrađivati (spajati ih s pozadinom). Kada se zatvoreni oblici ispune crtama ili točkama, nastaje plošni rasteri, koji u jednom trenutku prerasta u crtež.

Prostorna crta je vidljiva u prirodi kao jako istanjen volumen (žica, tanke grane, iglice, paukova mreža, itd.). U skulpturi se koristi prostorni crtež, on ima svoju dužinu i debljinu.

Crte se dijele po toku, smjeru, karakteru i značenju.

Tok crta (kretanje): zakrivljene, vijugave, ravne

Smjer crta: okomite, dijagonalne, vodoravne, otvorene i zatvorene. Zatvorene crte čine određene oblike.

Euklidske (geometrijske) crte: su pravilne linije koje se crtaju pomoću tehničkih pomagala (pravac, krivulja, luk, parabola i dr.).

Kaligrafske linije su one koje nastaju slobodnom rukom.

Karakter crta: debele, tanke, dugačke, kratke, oštre, isprekidane, izlomljene, jednolične, nejednolične i slično. Na izgled i karakter crte jednako djeluju crtač, motiv i odabir crtačke tehnike.

Značenje crta: konturne (obrisne), strukturne (gradbene) i teksturne. Konturne  linije opisuju oblik ili volumen izvana. Strukturne linije prikazuju građu nekog predmeta. Teksturne  linije prikazuju površinu nekog predmeta.

  
Henri Matisse, mrtva priroda, 1941.g., tuš na papiru (obrisna crta), Vincent Van Gogh, Žetva, 1888.g., tuš na papiru (teksturna i strukturna crta)

Psihološkim proučavanjem crta utvrđeno je da svaka crta izražava neki osjećaj i ima svoje simboličko značenje. Tako vodoravna crta djeluje mirno i opušteno, okomita crta, raste, uzdiže se, stoji uspravno, te je simbol rasta i samim time života, kosa crta ostavlja dojam kretanja i dinamike, simbolizira pokretljivost i prostornost, valovita crta djeluje blago, lagano i elegantno, spiralna crta je slobodna krivulja koja ostavlja dojam kružnog kretanja i mistične dinamike.

Crtama se može izraziti karakter, temperament ili duhovno stanje umjetnika.