KONTRASTI BOJA

KONTRASTI BOJA

kontrast (franc. contraste < tal. contrasto, prema kasnolat. contrastare: stajati nasuprot).

1. Izrazita protivnost, očita različitost; suprotnost, oprečnost, odudaranje.

Može se reći da je kontrast u likovnim umjetnostima naglašena različitost između dva ili više elemenata u kompoziciji. U likovnim umjetnostima elementi se mogu kontrastirati po veličini, obliku, svjetloći i boji. Kontrastiraju se obli i uglati elementi, veliki i mali, svijetli i tamni i kontrastiranje po boji.

Kontrast izaziva vrlo jak emocionalni utisak u kompoziciji kao i između pojedinih elemenata, a ističe se uvijek element na koji umjetnik stavlja misaono i emocionalno težište.

Koloristički kontrasti (kontrastiranje po boji) čine zasebnu grupu.

Prema Ostwaldovom krugu kontrastne su boje na suprotnim stranama kruga, a sistematizaciju kontrastnih svojstava dao je Johannes Itten.

A) KONTRAST BOJE PREMA BOJI

Kontrast boje prema boji je najjednostavniji kontrast. Najjači je među bojama I stupnja (crvenoj, žutoj i plavoj) jer niti jedna ta boja ne sadrži drugu boju u sebi. Kontrast opada miješanjem boja međusobno, pa je nešto slabiji među bojama II stupnja, a najslabiji među bojama III stupnja.

B) KONTRAST SVJETLO – TAMNO

Najizraženiji kontrast je između crne i bijele, točnije svjetlosni kontrast. Svjetlosni kontrast se može izraziti svim bojama, dodavanjem crne i bijele. Također, svjetlosni kontrast je prisutan i u kromatskim bojama bez dodavanja dodane tamnoće ili svjetlosti jer svaka boja ima svoju svjetlost u sebi tj.valer, pa je tako žuta najsvjetlija, pa narančasta, crvena i zelena su svjetlosno dosta blizu, zatim plava i ljubičasta je najtamnija. 

 

C) KONTRAST TOPLO – HLADNO

Boja ima i svoje psihološko svojstvo, točnije osjećaj koji pobuđuju u ljudima dok su okruženi određenim bojama. Po tom svojstvu neke boje pobuđuju toplinu, a neke hladnoću. Tako su se boje grupirale u tople i hladne, pa su tople boje: žuta, narančasta i crvena (toplo je sunce, topla je vatra....), a hladne boje: plava, zelena i ljubičasta (hladan je led, more, rijeka...).

 

*Različiti prikazi koji nas žele upozoriti na topla ili hladna svojstva nekih predmeta ili pojava koriste kontrast tople crvene i hladne plave boje.

D) KOMPLEMENTARNI KONTRAST

Komplementarni kontrast je kontrast u kojem se boje nadopunjuju. Komplementarni parovi nalaze se jedan nasuprot drugoga na Ostwaldovom krugu boja. Komplementarni par je jedna primarna boja i jedna sekundarna. Sekundarna koja se suprotstavlja je ona u kojoj nema nasuprotne boje. Mehaničkim miješanjem tih boja dobije se sivosmeđa, a svjetlosnim miješanjem dobije se bijela.

E) SIMULTANI (ISTODOBNI) KONTRAST

Simultani kontrast je kontrast koji se odigrava u oku promatrača. Oko promatrajući određenu boju traži njoj njen komplementarni par. Pa tako ovisno kako su boje složene jedna pored druge oko će tražiti balans, stoga ako se želi doista vidjeti o kojoj je doista boji riječ treba je izolirati na sivu podlogu. Poentilist i u umjetnici op-arta jako koriste ove sposobnosti oka kako bi u svojim slikama stvarali različite iluzije.

 

F) KONTRAST KVALITETE

Kvaliteta boje označava njenu čistoću, zasićenost, intenzitet. Čistoća boje naziva se valer. Ako se boji dodaje siva, boja se degradira, gubi svoj intenzitet i jarkost. Tako se mogu kontrastirati boje veće i manje čistoće odnosno kvalitete.

G) KONTRAST KVANTITETE

Kvantiteta znači količina, a kontrast kvantitete u bojama je kontrastiranje određene količine boje nasuprot druge boje u plohama ili mrljama. Kako su svjetlije i toplije boje ekspanzivnije i živahnije tako i optički zauzimaju više prostora pa ih se u odnosu na tamnije ili hladnije boje stavlja u manjim omjerima kako bi se stvorio koloristički balans. Nositelji količine svjetla u boji određuju i materijalnu količinu boje na plohe koja teži uravnoteženosti. Tako će žute biti potrebno tri puta manje od ljubičaste, a crvene i zelene otprilike jednako.

 

H) KONTRAST KRIVIH PAROVA - LINK